|
 U današnjem profesionalnom sportu koji zahtijeva sve veća odricanja i nadprosječne napore ozljede su neizbježni i sastavni dio karijere svakog sportaša. Košarka je dinamična igra brzih promjena smjera, snažnih skokova i brojnih direktnih kontakata među igračima. U tako kompleksnom sportu od iznimne važnosti je poznavati moguće mehanizame ozljede te na adekvatan način vršiti prevenciju.
Ozljede možemo podjeliti na akutne i kronične, odnosno sindrome prenaprezanja. Akutne ozljede su karakterizirane određenim trenutkom u kojem nastaju, oštrom boli, crvenilom, otokom i najčešće gubitkom funkcije. Sindromi prenaprezanja nastaju djelovanjem uzastopnih mikrotrauma (posljedica pogrešnog ili prekomjernog opterećenja) koje svojim akumulativnim učinkom dovode do oštećenja.
Kod košarkaša, a osobito mladih veoma je česta upala patelarnog ligamenta na njegovom hvatištu za kost. Takvo stanje nazivamo skakačkim koljenom, a možemo ga pripisati nizu faktora kao naglom rastu, tvrdoj podlozi, neadekvatnoj obući, intezivnom trenažnom procesu itd. Uz skakačko koljeno među najučestalijim ozljedama je distorzija (uganuće) gležnja kod koje sportaši često (nekad i prečesto) primjenuju bandaže u svrhu prevencije ponovne ozljede. Nakon koljena i gležnja rame je sljedeće po učestalosti ozljeda u košarci, nešto rijeđe dolazi do ozljeda šake ili stopala.
Ozljede zadobivene na sportskom terenu uglavnom zahtijevaju konzervativno (neoperativno) liječenje i ne predstavljaju velike tegobe pri svakodnevnim aktivnostima, ali mogu bitno smanjiti natjecateljsku sposobnost sportaša. Ukoliko se radi o profesionalnim sportašima gdje su veliki pritisci okoline (uprave kluba, trenera, javnosti) rehabilitacija sportaša poprima bitno drugačiji tijek nego u klasičnim procedurama. Ukoliko rehabilitacija traje duži period izuzetno je važno provoditi tzv. alteranativni trening da bi se očuvao tonus neozljeđenih dijelova tijela. O ponovno uključivanju u puni trenažni proces moraju odlučivati klupski liječnik i trener, a ono ne smije biti prerano jer može rezultirati ozljedom težom nego je bila primarna povreda.
Pripremio: Slaven Periša, vft.
 |
Prikaži/Sakrij komentare
Prikaži/Sakrij formu za unos